Zlatnim slovima u istoriji Crvene zvezde ali i jugoslovenskog fudbala upisana je 1991. godina. Tada je Zvezda trijumfovala u Kupu evropskih šampiona i Interkontinentalnom kupu, postavši prvak Evrope i sveta, što je najveći uspeh našeg fudbala ikada ostvaren! Naravno , Crvena zvezda je bila i prvak Jugoslavije.
- Jedna evropska titula baš je nedostajala Crvenoj zvezdi. Sada, kada smo i nju osvojili, valjda su u pravu svi koji kažu: naš klub najbolji je u istoriji jugoslovenskog fudbala - rekao je tadašnji direktor Crvene zvezde Dragan Džajić.
Crveno -beli su nadmoćno i „pre roka" odbranili titulu prvaka. U 32. utakmici u tom šampionatu - ubedljivom pobedom protiv Osijeka (5:1) - Crvena zvezda je četiri meča pre kraja takmičenja obezbedila 19. titulu. U bivšoj Jugoslaviji po broju šampionskih kruna daleko su iza ostali: Partizan (11), Hajduk (7), Dinamo (4), Vojvodina (2), Sarajevo (2) i Željezničar (1).
Crvena zvezda: Đorđe Aćimović 1, Ivan Adžić 4, Enes Bešić 3, Miodrag Belodedić 34-1, Dragiša Binić 27-14, Goran Vasilijević 7, Aleksandar Ilić 1, Vladimir Jugović 32-7, Goran Jurić 8, Milić Jovanović 3-5 primljenih golova, Dejan Joksimović 5, Vladan Lukić 4-1, Slobodan Marović 27-1, Ljubiša Milojević 8-1, Mitar Mrkela 1, Siniša Mihajlović 14-1, Ivica Momčilović 13, Ilija Najdoski 32-2, Darko Pančev 32-34, Robert Prosinečki 29-12, Duško Radinović 30, Milorad Ratković 1, Duško Savić 1, Dejan Savićević 25-8, Stevan Stojanović 33-30 primljenih golova, Vlada Stošić 35-4, Rade Tošić 11, Slaviša Čula 2, Refik Šabanadžović 26.
Trener : Ljupko Petrović.
Kada je bilo objavljeno da je Crvena zvezda angažovala Ljupka Petrovića za trenera prve ekipe, bilo je onih koji su vrteli glavom: da li je to pravi stručnjak za Crvenu zvezdu? Sve je, međutim, ispalo da ne može biti bolje. Novi trener ne samo da se sjajno uklopio u komplikovanu Zvezdinu sredinu, već je vrlo brzo dokazao svoje kvalitete. Igrači su ga prihvatili kao prvorazrednog stručnjaka, što je potvrdio i izborom najbolje taktike za finalni meč Kupa evropskih šampiona, kada je u Bariju na penale savladan francuski Olimpik iz Marseja.
Fudbaleri Crvene zvezde su imali, u stvari, samo dva slaba rezultata tokom proleća. Prvi je poraz na svom stadionu od Proletera (1:2), dok je drugi bio neuspeh u finalu domaćeg kupa protiv Hajduka na stadionu JNA. Poraz od Proletera u borbi za bodove, bio je prvi prvenstveni na Marakani još od septembra 1987, kada je Rijeka kao gost pobedila naš tim sa 3:2. Darko Pančev je treći put, a drugi put u dresu Crvene zvezde (jednom u Vardaru), bio najbolji strelac šampionata - 34 gola. On je ujedno kao najbolji evropski strelac osvojio „Zlatnu kopačku", a nadmašio je i rekord Slobodana Santrača, koji je u prvenstvu 1972/73 za OFK Beograd postigao 33 gola.
- Rekordi nam nisu bili prevashodni ciljevi. Želeli smo da sezonu završimo na nivou najboljeg jugoslovenskog, ali sada i evropskog kluba. Na taj način, zadovolji smo naše navijače, do kojih nam je veoma stalo - istakao je Dragan Džajić.
Konačan ishod tabele najbolje pokazuje kolika je bila nadmoć našeg najtrofejnijeg kluba početkom devedesetih: Crvena zvezda 54, Dinamo 44, Partizan 41, Borac (Banjaluka), Proleter 35, Hajduk, Vojvodina 33...
TELEFON CEO- CRVENO-BEO