Crvena zvezda je u bogatoj istoriji učestvovala u mnogim svetskim i evropskim takmičenjima i osvojila pregršt važnih trofeja, a u njih se ubrajaju i pehari Mitropa kupa do kojih je Crvena zvezda stigla 1958. i 1968. godine.
Dunavski kup 1958. godine je bilo nezvanično izdanje klupskog fudbalskog takmičenja Mitropa kupa. Takmičenje je trajalo od 24. maja do 12. jula 1958. godine, a učestvovale su ekipe iz Čehoslovačke, Mađarske, Jugoslavije i Rumunije.
U osmini finala ovog takmičenja Crvena zvezda se sastala u dvomeču sa čehoslovačkim predstavnikom ekipom Dukla Pardubice. Zvezda je prošla u sledeću fazu ukupnim rezultatom 2:0, a taj skor su naši tadašnji prvotimci poneli iz Beograda golovima Bore Kostića i Ranka Borozana što je na kraju bilo dovoljno za plasman u narednu rundu gde smo se sastali sa Lokomotivom iz Sofije. Na prvom meču u Bugarskoj blistao je Bora Kostić sa četiri pogotka, a krajnji rezultat glasio je 4:4, da bi isti fudbaler bio strelac za naš tim u Beogradu, a upravo tim pogotkom su se crveno-beli plasirali u polufinale.
U polufinalu Zvezda se sastala sa beogradskim Radničkim, a rezultat na stadionu "Zemun" pred četiri hiljade gledalaca glasio je 2:1 u korist našeg tima. Stipić je bio dvostruki strelac u 17. i 58. minutu meča, dok u revanš utakmici nije bilo golova. Zanimljivost ovog tunira jeste da su se u finalu igrala dva meča, tako da je naš tim prvo kao domaćin dočekao Rudu Hvjezdu iz Brna i ubedljivo slavio pred 22 hiljade gledalaca sa 4:1. Bora Kostić se dva puta upisao u strelce na tom duelu, a pored njega su pogađali još Milošević i Milanović. Na revanšu u Brnu ponovo je naš tim odneo pobedu, ovoga puta sa 3:2 golovima Kostića, Šekularca i Milanovića. Time su crveno-beli slavili ukupnim rezultatom 7:3 i u vitrene po prvi put doneli pehar Dunavskog kupa.
Na turniru su nastupali: I. Popović, Zeković, V. Popović, D. Stojanović, Spajić, Gajić, A. Stojanović, Radunović, Tomić, Stipić, Borozan, Kostić, Šekularac, Milanović.
Trener : Milorad Pavić.
Mitropa kup, poznatiji još kao Srednjoevropski kup, jedno je od prvih velikih međunarodih klupskih takmičenja na Starom kontinentu. Ovo takmičenje je prvi put odigrano davne 1927. godine, a Srednjoevropski kup bio je aktuelan sve do 1992. godine. Takmičenje je održavano do 1940, a onda je zbog Drugog svetskog rata, nastao petnaestogodišnji prekid.
Deset godina kasnije nova generacija crveno-belih na putu do finala u ovom takmičenju izbacila je mađarski Diošđer, Inter iz Bratislave, Ujpešt Dožu, da bi u prvom finalnom susretu protiv Spartaka iz Trnave doživela minimalan poraz.
Bio je to poslednji veliki Srednjoevropski kup, jer su u njemu nastupili šampionski timovi podunavskog basena, Jugoslavije, Austrije, Mađarske i Čehoslovačke, ali i tri italijanska kluba: Roma, Kaljari i Atalanta. Upravo je Spartak na startu uspeo da eliminiše Romu, zatim sarajevski Željezničar i skopski Vardar u polufinalu.
U revanš utakmici beogradska Marakana okupila je 40.000 navijača koji su verovali da Crvena zvezda može da nadoknadi minus iz prve utakmice, iako Spartak iz Trnave te sezone nije zabeležio nijedan poraz u ovom takmičenju.
Ali , jedan od najtežih ispita za sve evropske klubove uvek je bila beogradska Marakana.
Izabranici Miljana Miljanića napadali su silovito i stvarali šanse, ali ih napadači nisu iskoristili. Međutim, u 35. minutu Džajić je pogodio Hagaru u glavu iz voleja, a lopta se od njega odbila, tako da je lukavi Aćimović natrčao na nju, poslao je u sredinu, gde je golgeter Vojin Lazarević vrhom kopačke uspeo da je zahvati i blagim lobom matira istrčalog golmana za vođstvo od 1:0. Međutim, Kuna je četiri minuta kasnije izjednačio na 1:1 i Čehoslovaci su na poluvreme otišli sa rezultatom koji im je garantovao osvajanje trofeja.
Crvena zvezda je u nastavku krenula na sve ili ništa. Do ponovnog vođstva crveno-beli su stigli u 57. minutu. Sjajnu akciju izveli su Džajić i Krivokuća koji je centrirao sa leve strane, Lazarević glavom oštro šutirao, a golman je jedva odbio loptu koju je nakon toga Ostojić ubacio u mrežu. Zvezda je u 64. minutu stigla do prednosti od 3:1. Lazarević je šutirao, a Zoran Antonijević stigao do odbijene lopte i kroz "šumu" nogu pogodio donji desni ugao Kozinkinog gola. Tačku na veliku pobedu domaći tim je stavio u 69. minutu. Branko Klenkovski se iznenada odlučio na udarac koji je čuvar mreže gostiju od siline samo kratko odbio do Lazarevića, kome nije bilo teško da postigne svoj drugi gol za, ispostaviće se, konačnih 4:1.
Ta 1968. godina ostala je zlatnim slovima upisana u istoriju kluba i našeg fudbala, jer je Crvena zvezda u njoj osvojila tri trofeja, titulu prvaka, Kup Jugoslavije i Srednjoevropski kup. Koliko je Spartak iz Trnave bio kvalitetan tim govori i podatak da su već u sezoni 1968/69 stigli do polufinala Kupa evropskih šampiona, gde ih je teškom mukom izbacio Ajaks (3:0, 0:2), koji se provukao u revanšu i pored poraza od 0:2.
TELEFON CEO- CRVENO-BEO