Miljan Miljanić je rođen 4. maja 1930. godine u Bitolju (Kraljevina Jugoslavija), a njegova porodica vodi poreklo iz mesta Banjani kod Nikšića. U Crvenoj zvezdi je kao igrač i trener proveo skoro tri decenije (1945-1974), osvojivši četiri titule prvaka i tri kupa Jugoslavije. Izuzetna ličnost u jugoslovnskom i svetskom fudbalu, jer je bio veoma ugledan i poštovan fudbalski stručnjak i fenomenalan teoretičar. Prvo je bio trener pionira i omladinaca, potom selektor omladinske reprezentacije Jugoslavije, pa trener prvog tima crveno-belih, ukupno osam godina, najviše u istoriji kluba. Najveći uspeh na evropskoj sceni za vreme Miljanićevog mandata je zabeležen 1971, kada je u polufinalu Kupa evropskih šampiona Crvena zvezda, uz dosta čudnih okolnosti, ispala od grčkog Panatinaikosa. Posle ubedljive pobede na Marakani (4:1), u revanšu u Atini, Zvezda je bez svog najboljeg fudbalera Dragana Džajića, poražena sa 3:0, što je u to vreme bila prava senzacija. Sticajem okolnosti, Miljanić je iz Crvene zvezde, posle 29 godina, otišao istog dana kada je i došao - 4. marta 1974, posle utakmice Kupa šampiona: Crvena zvezda - Atletiko Madrid (0:2, 0:0).
Kao vrhunski fudbalski strateg, Miljanić je dao veliki doprinos i u reprezentaciji Jugoslavije: bio je šef selektorske komisije u kojoj su bili: Ribar, Rebac, Ivić, Ćirić, Mladinić, koja je vodila reprezentaciju Jugoslavije na Svetskom prvenstvu u Zapadnoj Nemačkoj 1974, kada smo zaustavljeni u drugom krugu. Miljanić je bio i selektor Jugoslavije na Mundijalu u Španiji, gde smo takmičenje neslavno završili već u prvom krugu, posle čega je podneo ostavku.
Kao trener dubok trag je ostavio u Španiji, pogotovo u najvećem klubu na svetu u prošlom veku - Realu iz Madrida. Sa Realom je osvojio dva prvenstva Španije (1975, 1976), jedan nacionalni kup (1975), a „kraljevski klub" je 1976. doveo do polufinala Kupa šampiona. Posle Svetskog prvenstva u Španiji, jednu sezonu je vodio Valensiju, a zatim Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate. Predsednik FS Jugoslavije je bio od 1993. do 2001, a zatim je postao, prvi u istoriji, počasni predsednik FSJ, odnosno kasnije FS Srbije i Crne Gore.
Miljanić je pune dve decenije bio instruktor Svetske fudbalske federacije (FIFA), čiji je savetnik zvanično postao na Svetskom prvenstvu u SAD (1994). Na Kongresu Evropske fudbalske unije (UEFA) u Limasolu na Kipru 2004, dobio je Smaragdni orden UEFA, jedno od najvećih priznanja ove organizacije. Za doprinos i razvoj jugoslovenskog, odnosno srpsko-crnogorskog fudbala, dobio je Orden Nemanje drugog stepena (2005). Nagradu za životno delo SD Crvena zvezda je dobio 2010. godine.
Za Crvenu zvezdu je odigrao 59 utakmica i učestvovao u osvjanju titule prvaka 1956. Godinu dana kasnije završava karijeru i posvećuje se stručno-pedagoškom radu.
Trofeji: četiri prvenstva (1968, 1969, 1970, 1973) i tri kupa (1968, 1970, 1971).